Hrvatski vizionari današnje svakodnevice

ZAMISLITE ŽIVOT BEZ ŽARULJE I PERILICE RUBLJA

Da nemamo žarulju, čitali bismo uz svjetlost svijeća i ribali rublje svaku večer. Te stvari prije nisu postojale, nego ih je netko, negdje, jednom, morao izmisliti.

SVAKI IZUM IMA
SVOJU PRIČU

Izumi mogu, gotovo preko noći, promijeniti svijet. Izumi su posvuda oko nas. Svakoga dana rabimo desetke uređaja i naprava uopće ne razmišljajućio njima. Izumi su nam olakšali život, poboljšali ga ili učinili zabavnijim.

DAN
IZUMITELJA

Međunarodni dan izumitelja obilježava se u Europi 9. studenog na dan rođenja američke filmske glumice i izumiteljice Hedy Lamarr.

Riječ „izum“ je nešto što je došlo iz ljudskog uma. Stručna riječ – „invencija“ – dolazi iz latinskog jezika i znači „izumiteljski dar“, sposobnost iznalaženja, domišljatost. Izum je nešto izmišljeno, nešto potpuno novo, što prije nije postojalo. Izum je intelektualno vlasništvo izumitelja, koji svoja autorska prava te dopuštenje za moguću primjenu, proizvodnju i prodaju zaštićuje patentom.

Proces stvaranja izuma počinje s inventivnom idejom koja može sinuti u trenutku nadahnuća, ali sazrijevanje izuma u pravilu je dugotrajno i složeno. Od nastanka ideje do njene pretvorbe u tržišno prihvatljiv proizvod često su potrebna istraživanja, proučavanja, provjere i popravci, da bi konačna verzija izuma bila uspješna. Funkcionalnost, inovativna tehnologija i dobar dizajn nužni su, ali ne i dovoljni uvjeti za uspjeh izuma na tržištu, pa mnogi izumi nikada ne dožive plasman, unatoč svom uloženom trudu izumitelja.

Izumitelji su, moramo priznati, sasvim posebni ljudi

Hrvatski izumitelji i inovatori autori su cijelog niza fantastičnih izuma, ideja i inovacija kojima su zadužili cijelo čovječanstvo. Bilo da su rođeni u Hrvatskoj ili su ovdje živjeli i djelovali predstavljamo neke od genijalnih umova koji su snažno utjecali na razna područja ljudskog djelovanja.

Vizionari, znatiželjnici, osobe nemirnog duha u potrazi za nečim novim, boljim, drugačijim. Upravo su Hrvati takvi ljudi. Narod smo koji je iznjedrio najveće i najpoznatije svjetske izumitelje.

Otkrijte zadivljujuće činjenice i nepoznato o poznatome oko sebe. Pročitajte o izumiteljima, upoznajte njihove uspjehe i poraze, uspone i padove. Upoznajte tajne njihovoga uspjeha.

FAUST VRANČIĆ

FAUST VRANČIĆ

Prvi hrvatski izumitelj
Prikaži

RUĐER BOŠKOVIĆ

RUĐER BOŠKOVIĆ

"Malo je što znamo, neizmjerno je što ne znamo."
Prikaži

IVAN LUPIS

IVAN
LUPIS

Dobio je od cara Franje Josipa za svoje zasluge plemićku titulu von Rammer - Potapač
Prikaži

DAVID SHWARZ

DAVID SHWARZ

Izumitelj prvog upravljivog zračnog broda
Prikaži

NIKOLA TESLA

NIKOLA TESLA

"Nije mi žao što su ukrali moje ideje, već što nisu imali svoje."
Prikaži

SLAVOLJUB PENKALA

SLAVOLJUB PENKALA

Pisala za sva vremena
Prikaži

HERMAN POTOČNIK

HERMAN POTOČNIK

Prvi svemirski arhitekt
Prikaži

MATE RIMAC

MATE RIMAC

Mladi inovator i poduzetnik
Prikaži

FAUST
VRANČIĆ

Prvi hrvatski izumitelj

Faust Vrančić je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik i biskup rođen u Šibeniku 1551. godine. S njim su povezana prva tehnička otkrića hrvatskih znanstvenika. Tijekom školovanja pokazivao je iznimno zanimanje za filozofiju, fiziku i matematiku te je istraživao mnoga područja.

Potkraj 16. stoljeća pripremio je knjigu s crtežima svojih ili prerađenih tuđih izuma, te njihovim opisima. Machinae novae (Novi strojevi) knjiga je tiskana u dvije inačice koje se razlikuju uglavnom po naslovnicama i broju jezika kojima su strojevi opisani. U knjizi se nalazi 49 skica s prikazom 56 tehničkih izuma, projekata i konstrukcija. Faust Vrančić najvažniji je konstruktor i tehnički pisac u Hrvata na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Faust Vrančić umro je 1617. godine.

Naslovna stranica knjige Machinae novae
Ilustracija konstrukcije Homo volans

Homo Volans

Najpoznatija je i u literaturi najspominjanija konstrukcija. Opisan je princip i konstrukcija padobrana, a pretpostavlja se da ga je Vrančić sam iskušao s nekog tornja u Veneciji. Konstrukcija prikazuje pravokutni drveni okvir na koji je razapeta tkanina, a o koji je obješen padobranac, što u znatnoj mjeri nalikuje današnjim padobranima.

NAJPOZNATIJE KONSTRUKCIJE

Najpoznatija je i u literaturi najspominjanija konstrukcija. Opisan je princip i konstrukcija
padobrana, a pretpostavlja se da ga je Vrančić sam iskušao s nekog tornja u Veneciji.
Konstrukcija prikazuje pravokutni drveni okvir na koji je razapeta tkanina, a o koji je obješen padobranac, što u znatnoj mjeri nalikuje današnjim padobranima.

Preteča suvremene žičare.

Vjetrenjača s vodoravnim rotorom s lopaticama kakve imaju današnje turbine.

Konstrukcija velikog kotača kojeg pokreću zaprežne životinje. 

Predstavlja preteču suvremene moderne turbine.

Konstrukcija kojom je opisao mogućnost iskorištavanja plime i oseke.

Predstavlja prvi razrađeni prijedlog masivnog mosta od metala koji je ostvaren 150 godina kasnije.

Predstavlja prvi opis i konstrukcijsko rješenje lančanog mosta.

Mlin s pomičnim krovom

RUĐER
BOŠKOVIĆ

“Malo je što znamo, neizmjerno je što ne znamo.”

Ruđer Josip Bošković rođen je 18. svibnja 1711. godine u Dubrovniku, a njegov rad obuhvaća razna područja znanosti te se bavio matematikom, astronomijom, fizikom, filozofijom i geodezijom. Školovanje je započeo u Dubrovniku, a nastavio u isusovačkom zavodu u Rimu gdje je studirao retoriku, filozofiju i teologiju te se zaredio za svećenika. 

Umro je u Milanu 13. veljače 1787. godine. Njegova izvorna teorija sila i strukture tvari je najvažniji doprinos znanosti toga doba, a aktualna je i danas.

U Milanskom opservatoriju čuvaju se astronomski instrumenti koje je Bošković projektirao i izradio, a po njemu je nazvan i mjesečev krater Boscovich te i astronomsko društvo u Beogradu nosi njegovo ime. 

U Zagrebu je 1950. godine osnovan Institut Ruđer Bošković za znanstvena istraživanja na području atomske fizike, a danas je najveći multidisciplinarni istraživački institut u Republici Hrvatskoj.

Naslovna stranica knjige Theoria Philosophiae Naturalis

TEORIJA PRIRODNE FILOZOFIJE

Najveće hrvatsko dostignuće u svjetskoj znanosti može se smatrati teorija sila i strukture tvari Ruđera Boškovića. Stvorio je prve točne predodžbe o obliku Zemlje i razradio predodžbe o izgledu svemira dok su se njegove atomističke teorije poslije pokazale točnima u daljnjoj razradi Alberta Einsteina i Nielsa Bohra te današnje kvantne fizike. 

Bošković je prvenstveno bio znanstvenik, no pri rješavanju praktičnih problema dolazila je do izražaja njegova genijalnost. Bavio se problemom leća radi poboljšanja astronomskih instrumenata te je konstruirao prvi optički mikrometar, prvi je primijenio prizmu s promjenjivim kutem i predložio načine uklanjanja kromatizma dalekozora, koji je ostao u trajnoj primjeni. Prvi je formulirao fotometrijski zakon rasvjete, poznat kao Lambertov zakon, a za određivanje loma i rasapa svjetlosti konstruirao je spravu nazvanu vitrometar. Bošković je bio jedan od posljednjih univerzalnih umova i znanstveni vizionar 18. stoljeća.

IVAN
LUPIS

Dobio je od cara Franje Josipa za svoje zasluge plemićku titulu von Rammer – Potapač

Ivan Luppis, mornarički časnik, inženjer i zapovjednik austrijske fregate, rođen je 28. siječnja 1813. godine u Rijeci. Njegovo prezime Luppis talijanski je oblik, a na hrvatski se često prevodi kao Vukić. Dolazi iz obitelji pomoraca s Pelješca, školovao se u Rijeci i Veneciji, a radni je vijek kao časnik proveo na brodovima austro-ugarske ratne mornarice. Umro je u Milanu 11. siječnja 1875. godine.

Drugi nacrt "Čuvara obale"

ČUVAR OBALE

Kao kapetan fregate, Ivan Luppis razmišljao je o stvaranju novoga, djelotvornijega oružja za obranu obale od neprijateljskih brodova i sredinom 19. stoljeća došao je na ideju otiskivanja malih brodica bez posade napunjenih eksplozivom kojim bi se upravljalo s obale pomoću užadi. S vremenom je Luppis unaprijedio tu ideju i izradio više prototipova te je 1860. godine caru Franji Josipu predstavio svoj prototip pod nazivom “Čuvar obale”. Demonstracija je bila uspješna, ali austrijska mornarica ipak nije prihvatila to oružje.

Važan trenutak za daljnji razvoj torpeda bilo je upoznavanje Ivana Luppisa s britanskim inženjerom Robertom Whiteheadom 1864. godine u Rijeci. Whitehead je prihvatio Luppisovu ideju, a zatim su je znatno razvili te je eksplozivni naboj stavljen u podvodni dio plovila, što je torpedo učinilo podmorskim oružjem. Prva su torpeda nosila ime Luppis-Whitehead, a izum je otkupila austro-ugarska mornarica.

DAVID
SHWARZ

Izumitelj prvog upravljivog zračnog broda

David Schwarz rođen je 1850. godine u Keszthely-ju u Mađarskoj. Od svoje trinaeste godine živi u Županji gdje je završio trgovački zanat i postao uspješan trgovac drvom. Imao je vlastitu pilanu, a radeći na njenom unapređenju otkrio je svoje sposobnosti i interes za strojarstvo i aerotehniku. Sanjao je o izgradnji upravljivog zračnog broda te je svoju ideju proveo u djelo, no često nije nailazio na razumijevanje. Umro je 1897. na putu za Beč ne doživjevši prvi službeni let svog zračnog broda.

DURALUMINIJ ILI SCHWARZOM ALUMINIJ

Aluminijska legura koju je s Karlom Bergom otkrio David Schwarz. Duraluminij i danas ima veliku primjenu, posebice u konstrukciji zrakoplova. Legure aluminija su se kao konstruktivni materijal u zrakoplovstvu počele koristiti krajem 19. stoljeća.

PRVI UPRAVLJIVI ZRAČNI BROD

David Schwarz je od aluminija izgradio zračni brod oblika topovske granate, ispunjen vodikom, dugačak 48 metara, promjera 12 metara, mase 3 560 kilograma, obujma 3 697 m3, a pokretao ga je benzinski motor snage 11,76 kW. Prvi neslužbeni let napravljen je u listopadu 1896. godine iznad radionice Tempelhofu pokraj Berlina, a prvu vožnju odradio je sam Schwarz. Prvi službeni let zakazan je za siječanj 1897. godine no na putu za Beč Schwarz umire od srčanog udara. Pokusna vožnja ipak je obavljena nakon nekog vremena no taj događaj nije prošao najuspješnije. Zbog neiskustva pilota zrakoplov se srušio i pretrpio značajna oštećenja. Potaknut Schwarzovom idejom, grof Ferdinand von Zeppelin otkupio je projekt s nacrtima, na osnovi kojih je izradio svoj brod (cepelin) i njime stekao slavu tvorca prvoga zračnoga broda.

Schwarzova supruga Melanie nacrte je za 15000 maraka prodala grofu Zeppelinu , a on ih je 1900. godine potpuno neizmijenjene upotrijebio za izgradnju broda pod svojim imenom. Tako je Schwarzov brod postao poznat pod drugim imenom. Danas je malo ljudi koji znaju tko je pravi izumitelj prvog upravljivog zračnog broda i da je ono što danas poznajemo kao cepelin zapravo Schwarzov zračni brod.

Shwarzov zračni brod

NIKOLA TESLA

“Nije mi žao što su ukrali moje ideje, već što nisu imali svoje.”

Nikola Tesla je rođen 10. srpnja 1856. godine u selu Smiljan, u Lici. Nakon završetka Visoke tehničke škole u Pragu radio je kao inženjer u Budimpešti i Parizu. Tesla je još kao dječak razmišljao kako iskoristiti snagu moćnih slapova Niagare te je u proljeće 1884. godine odselio u Ameriku i upravo je tamo započelo njegovo plodno razdoblje izuma i patenata. Tijekom života registrirao je više od 700 patenata. Umro je 7. siječnja 1943. godine u New Yorku.

OTAC STRUJE

Nikola Tesla je bio pionir u mnogim područjima, ali njegovo najveće postignuće je višefazni sustav izmjenične struje koji se i danas koristi za rasvjetu diljem svijeta. Istraživao je bežični prijenos energije i izumio daljinsko upravljanje, a Teslina zavojnica koju je izumio 1891. godine koristi se u radijskim i televizijskim setovima te drugoj elektronici.

Pokusima puštanja struje visoke frekvencije kroz svoje tijelo htio je dokazati kako ona ne mora biti štetna ako je znamo primjenjivati te je tako prikazao kako će se u budućnosti ljudi njome služiti u liječenju i medicinskim pretragama, navigaciji, letu i mijenjanju vremenskih prilika. Tesla je zaslužan i za bežičnu komunikaciju, lasersku zraku, fluorescentno svjetlo, daljinsko upravljanje, robotiku, zrakoplove koji uzlijeću vertikalno i Teslinu turbinu. Sam za sebe je tvrdio da nije izumitelj već otkrivač stvari koje postoje u prirodi oko nas.

TESLA (T)

Tesli je odano priznanje davanjem njegova imena međunarodnoj jedinici za gustoću magnetskog toka, jednom asteroidu, krateru na Mjesecu i mnogim znanstveno-istraživačkim ustanovama, školama i muzejima. Američka tvrtka električnih automobila i solarnih panela nosi ime Tesla upravo u čast Nikoli Tesli.

"Napredak i razvitak čovjeka od neizmjerne su važnosti za čovječanstvo i bitno ovise o invenciji."

SLAVOLJUB PENKALA

Pisala za sva vremena

Slavoljub Penkala je rođen 20. travnja 1871. godine u Liptovskom Mikulášu, u Mađarskoj (danas Slovačka). Poljsko-nizozemskog je podrijetla, inženjer kemije te je jedan od najznačajnijih izumitelja s početka 20. stoljeća. Od 1900. godine živi u Zagrebu. Stvorio je i patentirao preko osamdeset izuma iz različitih područja ljudske djelatnosti i različitih tehničkih područja. Osnovao je vlastiti laboratorij Elevator u kojem se bavio istraživanjima, a njegov najpoznatiji izum je automatska mehanička olovka. Umro je 1922. godine u najvećem stvaralačkom
naponu.

Automatska mehanička olovka

Svoj najveći i najpoznatiji izum, automatsku mehaničku olovku, Penkala je prijavio 1906. godine, a nešto poslije i prvo nalivpero s čvrstom tintom, kao i tzv. knipsu, držač kojim se pisaljka može zakvačiti za džep. Patenti su prijavljeni u više od 35 zemalja svijeta. Penkala je nastojao da se njegovi izumi počnu proizvoditi i time dobiju uporabnu vrijednost.

Mehanička je olovka postigla velik tržišni uspjeh, a ovaj izum proizvodio se u tvornici Penkala – Moster & Co. u Zagrebu. Naziv Penkala, pod kojim je automatska mehanička olovka bila prodavana uvriježen je u govoru za pisaljku te vrste, a u nekim se zemljama koristi i danas.

Penkala je bio zadivljen letenjem i radom na konstruiranju aviona. Izgradio je hangar i prvo uzletište u Zagrebu, a 1910. godine dovršio je svoj avion kojim je i poletio s uzletišta na Črnomercu. Penkalin je zrakoplov ostao zapamćen kao prvi zrakoplov koji je sagrađen i letio u Hrvatskoj.

Prvi nacrt penkale

kreativac

Penkala je u svom laboratoriju Elevator otkrio prvi efikasni detergent za rublje, plavilo za izbjeljivanje rublja, insekticid Krepax i lijek za liječenje reume Radium. Izumio je termofor, termos-bocu, manometar, dinamometar, kočnicu za vagone, uređaj za mjerenje protoka tekućina i rotirajuću četkicu za zube. Usavršio je masu ebonit iz koje su se lijevale gramofonske ploče, a patentirao je i gramofonsku iglu produljena vijeka trajanja. Izradio je proračune i nacrte turbinskog kola, helikopterskog rotora, te je patentirao lebdjelicu na zračnom jastuku

HERMAN POTOČNIK

Prvi svemirski arhitekt

Herman Potočnik Noordung, satnik inženjerskih postrojbi Austro-Ugarske vojske, rođen je 22. prosinca 1892. godine u Puli. Tijekom prvog svjetskog rata služi u Galiciji, Srbiji i Bosni, a potom je premješten na Soču. Nakon završetka rata umirovljen je iz zdravstvenih razloga, a shrvan tuberkulozom i bijedom, umire 27. kolovoza 1929. godine u Beču.

Nacrt orbitalne stanice

PROBLEM PUTOVANJA SVEMIROM

Herman Potočnik, fasciniran raketnom tehnikom, krajem 1928. godine objavljuje knjigu “Problem putovanja svemirom – Raketni Motor” pod pseudonimom Herman Noordung. U knjizi je ponudio tehnička rješenja koja su u ono vrijeme bila iznenađujuće nova i originalna. Detaljan nacrt orbitalne stanice i projekt raketnog motora ruski i američki povjesničari svemirskih letova smatraju prvom svemirskom arhitekturom. Potočnik, opisujući razne fenomene i ideje, predstavio je pravi strateški nacrt za ljudski prodor u svemir te su mu tehnička inovativnost i vizionarstvo osigurali stalno mjesto u svjetskoj povijesti astronautike.

Ime Hermana Potočnika nosi posjetiteljski centar u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre u Puli te ulice u Grazu i Ljubljani. Asteroid 19612, otkriven 1999. sa slovenske zvjezdarnice Črni Vrh, nazvan je Noordung prema Potočnikovom pseudonimu.

MATE RIMAC

Mladi inovator i poduzetnik

Mate Rimac rođen je 1988. godine u Livnu, u Bosni i Hercegovini. Već se tijekom srednjoškolskog obrazovanja istaknuo inovacijama s kojima je pobjeđivao na državnim i županijskim natjecanjima elektrotehničara i inovatora. Prvi patentirani izum, ujedno i maturalni rad, Rimac je nazvao iGlove, a činio je zamjenu za tipkovnicu i miš. Za njega je osvojio Zlatno Teslino jaje, VIDI e-novation nagradu za najbolji ICT proizvod u Hrvatskoj 2006. godine. iGlove i njegov drugi izum Active Mirror System, sustav za uklanjanje mrtvog kuta u automobilima, omogućili su mu sudjelovanje na međunarodnim natjecanjima na kojima je, također, osvajao prva mjesta. Nakon upisa na veleučilište VERN’ gdje je studirao ekonomiju poduzetništva, Rimac nastavlja osvajati nagrade na natjecanjima, a ovaj put pobjeđuje u Business Plan Contestu s najboljim poslovnim planom – za komercijalizaciju njegovih prethodnih izuma.

rimac automobili

Uz tehnologiju, Rimčeva druga strast bili su automobili te je svojim BMW-om (1984. godište) vozio drift, drag i druge utrke. Tijekom jedne utrke, benzinski motor je eksplodirao što je potaklo Rimca da spoji automobile i tehnologiju te je krenuo preuređivati stari BMW. Nakon godinu dana trajanja projekta i dodavanja električnog pogona, odrađena su prva testiranja i vožnja. 

Nezadovoljan ostvarenim performansama, Rimac je krenuo u razvoj vlastitih komponenti koje je testirao na utrkama. Svakom utrkom, automobil je unaprjeđivan i poboljšavan i postajao je sve brži, efikasniji, lakši i pouzdaniji te je 2011. godine tim automobilom srušio 5 FIA i Guinnessovih rekorda za najbrže ubrzavajuće električne automobile.

Mate Rimac je 2009. godine osnovao tvrtku Rimac automobili s ciljem razvoja i proizvodnje najnaprednijih električnih sportskih automobila na svijetu, a prvi, Concept_One, predstavljen je na najvećem sajmu automobila – IAA u Frankfurtu. Početkom 2013. godine isporučen je prvi primjerak automobila te je postao prvi automobil koji je u Hrvatskoj proizveden i izvezen.

 Tvrtka Rimac automobili se vremenom razvila u inženjersku i proizvodnu tvrtku koja uz vlastite automobile, razvija i proizvodi razne automobile i prototipe za druge tvrtke. Priznanja za uspjeh i rad Rimcu pristižu iz svih dijelova svijeta, a 2013. godine osniva novu tvrtku – Greyp Bikes, s namjenom proizvodnje
visokotehnoloških dvokotača. 

Impressum

Tekst izabrale i uredile:
Katarina grdić dokmanić, mia kuzmić

IZRADA WEB STRANICE, GRAFIČKI DIZAJN:
Josip Fabijanić

Produkcija:
GRADSKA knjižnica i čitaonica “ante jagar” novska 2020.

Logo-KRIVULJE