Jučerašnju večer uljepšala nam je jedna zanimljiva gošća. Nakon mnogih pisaca, dramatičara, pjesnika, prvi smo put u našoj Knjižnici ugostili – prevoditeljicu!
Sandra Ljubas, slobodna prevoditeljica sa švedskog, norveškog, danskog i njemačkog uvela nas je u tajanstveni svijet književnih prevoditelja. Iako je prevoditelj taj koji nam omogućuje pristup stranoj književnosti i kulturi, o njemu rijetko što čujemo. Većina nas zapravo niti ne razmišlja o velikom trudu prevoditelja i o tome koliko je dugačak put kojim svaka strana knjiga mora proći kako bi oživjela na hrvatskom jeziku.
Mlada, vedra i ambiciozna Sandra Ljubas govorila nam je o svojim početcima, o strasti za čitanjem i učenjem jezika, o ljubavi prema sjevernim krajevima i skandinavskoj kulturi. Naravno, provela nas je i kroz vlastiti proces prevođenja romana. Prevođenjem se bavi već šestu godinu, i slobodna je prevoditeljica, što znači da radi od kuće i nema fiksno radno vrijeme, ali kada rokovi zaguste pred računalom provodi i više od osam sati dnevno. Popularnost skandinavske književnosti kod naših čitatelja za Sandru znači stalni priljev novih ponuda pa tako ona već zna što će sve prevoditi tijekom sljedeće godine. A sada znamo i mi ;). S obzirom na to da većinom prihvati posao prije nego što ima priliku pročitati roman, znaju se dogoditi neka iznenađenja, ugodna ili manje ugodna. Za jedan roman govori da je bio neočekivano krvav i gnjusan, a u drugom ju je pak, naviklu na prevođenje proze, dočekalo deset pjesama! Uhvatila se u koštac s tim izazovom i tako slučajno postala i uspješan prevoditelj poezije.
Osim izvrsnog poznavanja oba jezika, proces prevođenja zahtijeva i puno kreativnosti. Jedan od najzanimljivijih pothvata bio je, iz naše knjižnice vječno posuđen, roman Sestrinska zvona. Zbog specifičnog narječja kojim govore likovi iz malog devetnaeststoljetnog norveškog sela Sandra je morala sama osmisliti potpuno novi dijalekt! Osim jezičnih kompetencija, prevoditelj mora posjedovati i široko znanje o kulturi naroda s čijeg jezika prevodi, što Sandri ne predstavlja problem jer „voli zimu i hladnoću“ pa rado putuje u skandinavske zemlje, a što se tiče vijesti i raznih portala, kaže da više prati one na stranim jezicima nego na hrvatskom.
Susret smo završili pitanjima iz publike, koja su bila brojna, a Sandra je strpljivo odgovorila na svako, pa smo saznali npr. koja je to knjiga za koju žali što ju nije upravo ona prevela te koji je najslavniji autor kojeg je upoznala uživo. Što ju još sve čeka u budućnosti nije sigurna, ali s obzirom na ambiciju, želju za izazovima i ljubav prema onome što radi, previđamo velike stvari.
Nakon razgovora sa Sandrom, sigurni smo da su se mnogi mladi (a možda i stariji) u publici zainteresirali za zanimanje prevoditelja. Razmislite i vi – ako volite čitati, putovati i upoznavati strane kulture, možda je baš ovo vaš poziv!
